Razlika između inačica stranice »Blak«

Izvor: Dalmatinski internetski libar
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
No edit summary
mNo edit summary
Redak 1: Redak 1:
{{Infobox besida B
{{Infobox besida B
|Hrvatski=[[katran]], [[crna borova smola]]
|Hrvatski=[[katran]], [[crna borova smola]]
|Slika=[[Datoteka:Blak.jpg|200px|mini|left|Blak - rusi ugljen, starinska impregnacija drvenih brodova]] <br> [[https://m.facebook.com/story.php?story_fbid=pfbid02ooWv556PpceFyMXRk3DUjyojbjjpzveLu8C8HsRkLBJb7Lcqcs2d2EqLoRGyBsaBl&id=100027040208150&sfnsn=mo Izvor]]
|Slika=[[Datoteka:Blak.jpg|200px|mini|left|Blak - rusi ugljen, starinska impregnacija drvenih brodova]] <br> [[https://m.facebook.com/story.php?story_fbid=pfbid02ooWv556PpceFyMXRk3DUjyojbjjpzveLu8C8HsRkLBJb7Lcqcs2d2EqLoRGyBsaBl&id=100027040208150&sfnsn=mo]]
|Izgovor=blȁk
|Izgovor=blȁk
|Objašnjenje='''BLAK''' - ''Rusi ugljen'' koji se zemaljskim procesima pretvorio u smolu od davnina se počeo upotrebljavat za impregnaciju podvodnih i unutrašnjih dijelova brodova, brodica i baraka. U starim zapisima spominje se pod nazivom pegola nera što u prijevodu znači crna smola ili pece navale - brodska smola. Uvelike se po kvaliteti i sastavu razlikuje od pakline (drvena smola) i katrana (bitumen). Nalazi ga se u rudnicima ugljena (pretkopima) ili povrsinskim kopovima ugljena. Iako otrovan u malim kolicinama se moze upotrebljavati i u proizvodnji antiseptičkih sapuna. Osim ove nalazi još i primjenu u proizvodnji koksa, grafita, asfalta, proizvodnji brtvila i u drvenoj brodogradnji. Baš zbog svog antiseptickog svojstva kao i svojstva brtvljenja se upotrebljavo kod gradnje drvenih brodova kao sredstvo za premazivanje unutrasnjeg a uz dodatak praha bakrenog oksida i vanjskog dijela trupa kao zaštita od raznih napasnika i morskog crva te da bi se dobila vodonepropusnost broda. Otpornost na vodu i dobra penetrirajuća/brtveća svojstva ugljene smole su dobrodošla za povezivanje raznih konstruktivnih i nepomićnih djelova broda tako da se ta smola često do dolaska modernih smjesa upotrebljavala za čvrsto spajanje i brtvljenje raznih spojeva brodskog trupa koji su bili pod naporom, a pojavom motora na drvenim brodovima i zaljevanjem spoja bukule sa krmenom aštom (statvom) što je stvaralo vodonepropusan spoj. Ugljena smola na sobnoj temperaturi izgleda kao staklasti ugljen jako crne boje. Točka tališta joj je između 100-120°C kada počimlje omekšavati i ispuštati isparenja koja mogu biti otrovna i prilikom rada sa smolom se preporuća da se to radi na otvorenom ili u dobro ventiliranim prostorima. Zapaljiva je na temperaturi od približno 205°C, a temperatura vrenja je  iznad 470°C. Isparenja jako zaudaraju na mješavinu nafte i sumpora. U rastopljenom stanju relativna gustoća joj je između 1,15 - 1,25.<br>Izvor: [[https://m.facebook.com/story.php?story_fbid=pfbid02ooWv556PpceFyMXRk3DUjyojbjjpzveLu8C8HsRkLBJb7Lcqcs2d2EqLoRGyBsaBl&id=100027040208150&sfnsn=mo Vlaho Bongi, Crtice iz povijesti pomorstva (fb)]]
|Objašnjenje='''BLAK''' - ''Rusi ugljen'' koji se zemaljskim procesima pretvorio u smolu od davnina se počeo upotrebljavat za impregnaciju podvodnih i unutrašnjih dijelova brodova, brodica i baraka. U starim zapisima spominje se pod nazivom pegola nera što u prijevodu znači crna smola ili pece navale - brodska smola. Uvelike se po kvaliteti i sastavu razlikuje od pakline (drvena smola) i katrana (bitumen). Nalazi ga se u rudnicima ugljena (pretkopima) ili povrsinskim kopovima ugljena. Iako otrovan u malim kolicinama se moze upotrebljavati i u proizvodnji antiseptičkih sapuna. Osim ove nalazi još i primjenu u proizvodnji koksa, grafita, asfalta, proizvodnji brtvila i u drvenoj brodogradnji. Baš zbog svog antiseptickog svojstva kao i svojstva brtvljenja se upotrebljavo kod gradnje drvenih brodova kao sredstvo za premazivanje unutrasnjeg a uz dodatak praha bakrenog oksida i vanjskog dijela trupa kao zaštita od raznih napasnika i morskog crva te da bi se dobila vodonepropusnost broda. Otpornost na vodu i dobra penetrirajuća/brtveća svojstva ugljene smole su dobrodošla za povezivanje raznih konstruktivnih i nepomićnih djelova broda tako da se ta smola često do dolaska modernih smjesa upotrebljavala za čvrsto spajanje i brtvljenje raznih spojeva brodskog trupa koji su bili pod naporom, a pojavom motora na drvenim brodovima i zaljevanjem spoja bukule sa krmenom aštom (statvom) što je stvaralo vodonepropusan spoj. Ugljena smola na sobnoj temperaturi izgleda kao staklasti ugljen jako crne boje. Točka tališta joj je između 100-120°C kada počimlje omekšavati i ispuštati isparenja koja mogu biti otrovna i prilikom rada sa smolom se preporuća da se to radi na otvorenom ili u dobro ventiliranim prostorima. Zapaljiva je na temperaturi od približno 205°C, a temperatura vrenja je  iznad 470°C. Isparenja jako zaudaraju na mješavinu nafte i sumpora. U rastopljenom stanju relativna gustoća joj je između 1,15 - 1,25.<br>Izvor: [[https://m.facebook.com/story.php?story_fbid=pfbid02ooWv556PpceFyMXRk3DUjyojbjjpzveLu8C8HsRkLBJb7Lcqcs2d2EqLoRGyBsaBl&id=100027040208150&sfnsn=mo Vlaho Bongi, Crtice iz povijesti pomorstva (fb)]]
}}
}}

Inačica od 13. veljače 2023. u 06:18

Dalmatinsko-hrvatske beside
dalmatinski: Blak
hrvatski: katran, crna borova smola
slika:
Blak - rusi ugljen, starinska impregnacija drvenih brodova

[[1]]
izgovor: blȁk
izgovor audio:
objašnjenje: BLAK - Rusi ugljen koji se zemaljskim procesima pretvorio u smolu od davnina se počeo upotrebljavat za impregnaciju podvodnih i unutrašnjih dijelova brodova, brodica i baraka. U starim zapisima spominje se pod nazivom pegola nera što u prijevodu znači crna smola ili pece navale - brodska smola. Uvelike se po kvaliteti i sastavu razlikuje od pakline (drvena smola) i katrana (bitumen). Nalazi ga se u rudnicima ugljena (pretkopima) ili povrsinskim kopovima ugljena. Iako otrovan u malim kolicinama se moze upotrebljavati i u proizvodnji antiseptičkih sapuna. Osim ove nalazi još i primjenu u proizvodnji koksa, grafita, asfalta, proizvodnji brtvila i u drvenoj brodogradnji. Baš zbog svog antiseptickog svojstva kao i svojstva brtvljenja se upotrebljavo kod gradnje drvenih brodova kao sredstvo za premazivanje unutrasnjeg a uz dodatak praha bakrenog oksida i vanjskog dijela trupa kao zaštita od raznih napasnika i morskog crva te da bi se dobila vodonepropusnost broda. Otpornost na vodu i dobra penetrirajuća/brtveća svojstva ugljene smole su dobrodošla za povezivanje raznih konstruktivnih i nepomićnih djelova broda tako da se ta smola često do dolaska modernih smjesa upotrebljavala za čvrsto spajanje i brtvljenje raznih spojeva brodskog trupa koji su bili pod naporom, a pojavom motora na drvenim brodovima i zaljevanjem spoja bukule sa krmenom aštom (statvom) što je stvaralo vodonepropusan spoj. Ugljena smola na sobnoj temperaturi izgleda kao staklasti ugljen jako crne boje. Točka tališta joj je između 100-120°C kada počimlje omekšavati i ispuštati isparenja koja mogu biti otrovna i prilikom rada sa smolom se preporuća da se to radi na otvorenom ili u dobro ventiliranim prostorima. Zapaljiva je na temperaturi od približno 205°C, a temperatura vrenja je iznad 470°C. Isparenja jako zaudaraju na mješavinu nafte i sumpora. U rastopljenom stanju relativna gustoća joj je između 1,15 - 1,25.
Izvor: [Vlaho Bongi, Crtice iz povijesti pomorstva (fb)]
definicija:
značenje1:
značenje2:
značenje3:
značenje4:
značenje5:
značenje6:
napomena1:
napomena2:
napomena3:
napomena4:
izvor: Izvori


Abecedni popis

A B C Č Ć D Đ E F G H I J K L Lj M N Nj O P R S Š T U V Z Ž