D beside

Izvor: Dalmatinski internetski libar
Inačica 8821 od 23. travnja 2019. u 06:58 koju je unio Dalmapedia (razgovor | doprinosi)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Dobrodošli na Dalmatinski internetski libar! Samo registrirani članovi mogu uređivati ovu internetsku enciklopediju Dalmacije, nakon što ih potvrde administratori. Za registraciju klikni ovde!.

Abecedni popis

A B C Č Ć D Đ E F G H I J K L Lj M N Nj O P R S Š T U V Z Ž


Slovo "D"

Dalmatinski Hrvatski
da! e, da! daj Bože!
dabi bar, barem
dabili dabi
dacija dažbina, carina
damask vrsta takanine
damaskija vrsta sablje
danci do, do jednog, danci mrve- do mrve
dancik plesni podij
dapju dovoljno, mnogo , previše
darovšćina dar, imanje koje je darovano
daržan dužan, obavezan
davont konop kojim se učvršćuje prednja glava lantine
daždit kišiti
de rešto među ostalim, na kraju, poslije svega
debel debeo, mastan
debjat debljati
debje deblje
deboto gotovo, zamalo, umalo, skoro
debul slab, slabunjav, iznemogao, oslabio iscrpljen
debuleca slabost, iznemoglost od gladi
dec decilitar
decenbar prosinac, decembar, 12. mjesec u godini
decima desetina, vrsta poreza na urod
defora smjer prema pučini, izvana, s vanjske strane
deforan rasut, upropašten, proigran
deforman izobličen, iskrivljen
dek dekagram
deka betonska ploča kuće
deka pokrivač
dekapoto posve, skroz, potpuno, sasvim
deki dekagrami
dekoloran izblijedio
dekoracjun ukras
dekorat ukrasiti, uresiti, nakititi
dekot lijek, sirup
deliberat osloboditi od nečega, riješit, izbaviti
delicija užitak, slast, fina stvar, specijalitet
delicjožo ukusno, fino, slasno
delikano pažljivo, oprezno, nježno, osjetljivo, profinjen, uglađen
delpezo način nošenja tereta tako da se podigne s obe ruke i stavi na rame
demanij državno dobro, državna zemlja
demejana, demižana trbušasta opletena staklenka
demijana demejana
demonštracjun demonstracija
Dente – al dente način kuhanja tjestenine – ne prekuhana
dentjera zubna proteza, umjetno zubalo
dentro iznutra, smjer prema kopnu, s unutarnje strane
denjat sviđanje, udostojivanje, ne pravljenje razlike
denjož društven, druželjubiv, veso, prijazan
depenan kažnjen, izbačen iz bratovštine
depjento potpuno
depju dovoljno
depožit spremište, grobnica
deprova ispred pramca
derat parati, kidati, trgati, cijepati, trošiti, vikati, snažno puhati
derić samarica, tovarnica na brodu
derikolona cimar, onaj koji na rivihvata brodsku cimu i vezuje je za kolonu
derle dijete, derište
dernek sajam u zagori
dernit zabiti, podmuklo što učiniti
desenj dezen
deskapelat skinit nešto s nečega
desperacija očaj, beznađe, tuga
desperat se prepustit se očaju ili tuzi
desponit raspast, uništit
destra konop kojim se plivarica veže za kraj
deškarag kod ručnog pranja prva voda u kojoj se ne pere temeljito
deškargan površno opran
deškarik ono što se ukloni deškargavanjem
deškomod neugodnost, nelagoda, smetnja
deškvartat uništiti, rastaviti, razbijen (od posla)
dešop vrsta slatkog kolača za umakanje
dešoto ispod
dešpet inat, prkos, podvala, pakost
dešpetož prkosan, pakostan, uvijek spreman za podvalu
dešput po propisu, kako treba, suvremeno
deštakamenat odvajanje, rastavljanje, odlazak broda u stranu zemlju
deštežo opširno, nadugo, razvučeno, otegnuto, sporo
deštrigat završiti, srediti, dokrajčiti, uništiti, upropastiti
dešturab smetnja
dešturbat smetati, smesti, smutiti
dešvan raskliman, razbijen, uništen, ulupljen, rastavljen, iskrivljen
dešvat razbiti, slomiti, razoriti
detoj jedro
devera karta devera – brusni papir
devišta iz viđenja
devot pokornik, pobožan čovjek
dezmezan koji nije pun
dezmezanost stanje kad je istočen dio tekućine iz posude
dezmezat istočiti dio tekućine iz posude
dezmezo djelomice prazan
dezverđinan kojem je oduzeta nevinost, prvi put upotrebljen
dežarmat skinuti oplatu
dežaža loša situacija, loš položaj, neprilika
dežbande postranice, sa strane
dežbarak iskrcaj tereta, rasterečenje
dežbjego nakrivo, izvan mjere, ukrivo, ukoso, i na jednu i na drugu stranu
dežbjego nakrivo, nahereno
deždita otkaz
dežgracija nesreća, tragedija, nevolja
dežgracija, dižgracija nesreća, propast, nevolja
dežinfetan raskužen, dezinficiran
dežmaćat očistiti mrlju
dežmek čovjek zbijena rasta, zdepast
dežuja rakovica
dežvidan rastavljen odvajanjem vijaka
di gdje, kamo, kuda
di kako
di greš gdje ideš, kamo ideš
di’je? gdje je?
dica djeca
dičurlija nemirna djeca
dićinje djetinje, dječje
dida djed
didovina djedovina, nasljeđe predaka, baština
diferenca razlika
difet nedostatak, manjkavost, defekt, bolest
diga podigao, prevario
dignit dići, dignuti, podignuti, ustati
diko, dikod, digod gdjekad, katkad, koji put, ponekad
diktan priljubljen, koji ne propušta vodu ili zrak
dil dio
dilat obrađivati drvo dlijetom ili teslom, nožem ili oštrim alatom
dilber dragan, mladić
diletant glumac amater
diletat, diletavat uživati u izradi ili u tuđem dobrom radu, radovati, veseliti
diliđenca poštanska kočija
dilit dijeliti
dilo djelo
dinari boja u talijanskim igraćim kartama (novac)
dinari vrsta novca
dinja vrsta povrća, lubenica (citrulus vulgaris)
dipendit ovisiti, zavisiti
diprešjun depresija, niski pritisak
diretur direktor, upravitelj
dirit pravo (vlasništva, posjeda), uvažavanje, naredba, nalog
dirnit dirnuti, taknuti
dispensa, dišpensa, dišpenza ostava, spremište hrane na brodu
dispensir mornar kojemu je povjereno spremište hrane
disput diskusija, razgovor
distrikt teritorij
dišenj nacrt, crtež
dišenjadur crtač, projektant
dišenjat nacrtati, isprojektirati
diškargat skinuti prvu prljavštinu u pranju
diškorši razgovori, rasprave, diskusije
diškreto diskretno, potajice, skriveno
diškul propalica, neradnik, šaljivac, zafrkant
diškvartan uništen, iskrivljen
diškvartat uništiti, rastaviti na djelove
dišpar nepar
dišperacjun očaj, beznađe
dišperadun propalica, očajnik
dišperan razočaran, očajan
dišperat očajavati, razočarati
dišpet prkos, inat
dišpetož, dišpetožast prkosan, pakostan
dišpjacer neugodnost, svađa, skandal
dištakamenat odvajanje
dištakat odvojiti, odijeliti (brod od obale...)
dištanca distanca, udaljenost, razmak
dištok razmak, udaljenost
dištonat pogriješti tonalitet, krivo otpjevati
dištracjun zabava, razbibriga
dišturbat smetati, izmješati, upropastiti, uništiti
dita tvrtka, firma, naziv, poznata stara obitelj, poznato ime
dite dijete
ditelina vrsta trave, djetelina
ditić dječak
ditinstvo djetinjstvo
diva djevica, djevojka
divenica vrsta kobasice, krvavica
diver djever, mužev brat
divertimenat zabava, uživanje, provod, razonoda
divertit zabavljati se
divica djevica
divjak divljak
divjaka naziv za nešto što nije pitomo, samonikla biljka ili voćka, divljakuša
divjat divljati, nedolično se ponašati
divji divlji
divojčica djevojčica
divojka djevojka, neudana žena
divorcij rastava braka, razvod
diža, dižica drvena posuda (posudica) s ručkom u konobi
dižarmat raspremiti (brod)
dižbarkat iskrcati se sa broda
dižgracija nesreća, propast
dižica posuda za grabljenje vode
dižifetat dezinfekcirati
djamant dijamant, dragi kamen
dlito vrsta zidarskog, klesarskog i stolarskog alata, dlijeto , lito
do’š doći ćeš
dobića zarade, prihodi, dobitci
dobrić naziv za dobar bunar pitke vode
dobrostojeć bogat, imućan
dočikat dočekivati
dočin dok, čim, tek što, međutim
doć stići
doćukat načuti, dočuti, doznati, saznati
dodanci dojedan, svi
dodande do ondje
dodavalo, dodajica postupak kada se uzastopno između osoba dodaje neki predmet
dodijalo dosadilo
dodijat dosaditi
dodijavat dosađivati
dogajat događati
dogana, do’ana carinarnica
dognat dotjerati
dogodovšćina događaj, doživljaj
doidrit dojedriti
dojde, dojden dođe, dođem
dojdući slijedeći
dojedan svaki
doji, dojdi dođi
dok mjesto na koje se izvlači brod radi popravka
dokle dok
dokle, doklen dok, do kuda, do kada
dokumenat dokument, isprava
dolama dio stare splitske nošnje, muški dugi haljetak dugih rukava
dolće slatko
doli dolje, u pravcu zalaska sunca na zapad, zapadno – dale dolje
dolibit došuljati, prišuljati
dolivat dolijevati
dolor dolar
doma kući, kod kuće
dona madona, gospođa
donapokon, dopokon konačno, napokon, naposljetku, čak
donit donjeti
dontrina vejroanauk
donzula sitna riba ( Chromis)
donjaci, donjaši oni koji žive na donjem kraju (ulice), oni sa zapada
doodak dio plodova koji je pripadao vlasniku zemlje
doodit dohodit, dolaziti
doonondit galgol koji može zamijeniti svaki drugi glagol s jednakim prefiksom
doononđivanje imenica koja može zamijeniti bilo koju imenicu s jednakim prefiksom
dopja vrsta blanje s dva noža za fino blanjanje
dopjadura dvostrukost, dvostruki rub ili kanal u drvodjelstvu
dopjan udvostručen, obrađen dopjom
dopjet dvogled, dalekozor, kanoćal
dopjun životinjski želudac, trbuh
dopra stigao
doprit doprijeti, stići
dopust godišnji odmor
doseć doseći, dosegnuti, dohvatiti
dosegnit dosegnuti
dositit dosjetiti
dosizat dohvaćati, dosezati
dospit dospjeti, stići
dostat doteći, dotaknuti nogama morsko dno
doša došao
došasti idući, nadolazeći
došjak došljak, pridošlica
doškat dočekati, doživjeti
dota miraz
dotarica bogata udavača, udavača s velikom mirazom
dotirat dotjerati
dotoreša doktorica, lječnica
dotrkat dotrčati
dotur doktor, lječnik
doveja, dove doveo ( jesi li jedoveja doma?)
dovidova doviđenja
dovle, dovlen do tu, do ovdje
dozivjen zovem
dozrit dozrijeti
doža mjera, doza
doživit doživjeti
dožuntat dodati (neki dio cjelini)
drača vrsta grmolikog bilja, (paliurus spina), riblja kost
dračjiv dračav, trnovit
draga udolina, uvala
dragost radost, veselje, zadovoljstvo
drajer tokar
drap boje pjeska
drčun drhtanje od hladnoće
drćat drhati, tresti se
drćavica drhtavica, groznica
drćen, drćeš, drće drhtim, drhtiš, drhti
drćun ježur
drebang tokarski stroj
dreca pletenica (kruha, luka...)
dret ravan, uspravan, prav , drit
dreto pravo, ravno, izravno, direktno, drito
driblat varati pokretom ili riječima
dribler onaj koji vara pokretom, vješti nogometaš
dric iznenadni nalet vjetra (koji udari iz drugačijeg pravca nego što u tom času inače puše), vjetar koji mijenja smjer
dricat, dricavat ravnati, ispravljati
drimalo pospanac, lijenčina
drimat drijemati, lagano spavati
drimjalo drijemalo, spavalo, hvatalo san
driti gornji dijelovi cipela
drito ravno, uspravno, dreto
driveno drveno
drivo drvo (kao materijal)
drjanje neuredno obavljanje nekog posla
drjav neuredan, nespretan
drkavac podrugljivo adolescent
drlikanje klaćenje
drob trbuh, želudac
drobit mrvit, stavljati komadiće kruha u tekućinu (mlijeko...)
drobnica, drobnjaka sorta masline
dronjat spavati dubokim snom
drop mošt, komina
dropuja rakija od grožđanog dropa
drpanje grubo češanje, međusobno hvatanje (mladić i djevojka), otkidanje zubima
drpit ukrasti
drš'te držite
drte nezreo momak, derle
drug prijatelj, član istog tima (u igri na karte ili u ribarskoj družini)
drugega drugog
drugi drugi časnik palube ili stroja
drugovačije drukčije
drukat navijati (za neki klub ili momčad)
drukat utisnuti pod tlakom
druker navijač (nekog kluba ili momčadi)
drukerica navijačica, vibraciona bušilica
drvašćak konop za drva
dubrovački šudar dio narodne nošnje, ženska marama preko ramena
dubrovački šudar hrast
dućan prodavaonica, butiga
dućan o komeštibili prodavaonica mješovite jestive robe
duduk glupan, neznalica
duga dužica od bačve
dugana carinarnica
duja dvojka
duje dulje
dulnji vjetrovi koji pušu iz smjerova od sjevera do zapada
dunkve dakle
dunplir velika voštana svijeća u crkvi
duperat upotrebljavati, služiti se
dupin morski sisavac, (delphinus delfhis), delfin, dupen, pliskavica, škurla kosta
dupja šupljina u drvu, medaljon
dupjun želudac, crijeva, tripice
duplat zvoniti istovremeno sa dva zvona
duplin podvostručena mreža
duplo dvostruko
dur-dur izraz u smislu trajnosti, dok dur-dur (dok traje traje)
durada trajanje, trajnost
durat trajati, izdržavati
duratešta tvrdoglava osoba
durel želudac od kokoške, prčac
duro čvrsto, sigurno, tvrdo, kruto
duševan dobra srca
dušica žižak, svjećica što gori u ulju u spomen na mrtve (u liminu)
dušit gušiti, ispuhati
dušman, dušmanin neprijatelj
duv duh
duvan duhan
duvat puhati
duzina tucet, 12 komada
dužit posuđivat novac
dvajst dvadeset
dvanajst dvanaest
dvi dvije
dvista dvjesto, dvije stotine
dvižica omanji drveni sud sa ručkom za pretakanje vina
dvociva puška dvocjevka
dvoica dvoje
dvokolica vozilo s dva kola, dječja igra
dvor nenatkriveni a ograđeni prostor uz kuću,
dvori građevinski blok, skupina većih i manjih kuća obično podignutih oko centralnog dvorišta
dvorišće dvorište
dvorit čuvati i paziti koga, posluživati, dvoriti

Izvori

Abecedni popis

A B C Č Ć D Đ E F G H I J K L Lj M N Nj O P R S Š T U V Z Ž