D beside

Izvor: Dalmatinski internetski libar
Inačica 9615 od 30. svibnja 2019. u 08:25 koju je unio Dalmapedia (razgovor | doprinosi)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Dobrodošli na Dalmatinski internetski libar! Samo registrirani članovi mogu uređivati ovu internetsku enciklopediju Dalmacije, nakon što ih potvrde administratori. Za registraciju klikni ovde!.

Abecedni popis

A B C Č Ć D Đ E F G H I J K L Lj M N Nj O P R S Š T U V Z Ž


Slovo "D"

Dalmatinski Hrvatski
da e, da! daj Bože!
dabi, dabili bar, barem
dacija dažbina, carina
damask vrsta tkanine
damaskija vrsta sablje
danci do, do jednog, danci mrve - do mrve
dancik plesni podij
darovšćina dar, imanje koje je darovano
daržan dužan, obavezan
daž kiša
daždit kišiti
debel debeo, mastan
deboto gotovo, zamalo, umalo, skoro
debul, debujal slab, slabunjav, iznemogao, iscrpljen
debuleca slabost, iznemoglost od gladi
dec decilitar
decima desetina, vrsta poreza na urod
defora smjer prema pučini, izvana, sa vanjske strane
deforan rasut, upropašten, proigran
dek dekagram
dekapoto posve, skroz, potpuno, sasvim
deki dekagrami
dekoloran izblijedio
dekot lijek, sirup
deliberat osloboditi od nečega, riješit se, izbavit se
delicija fina stvar, osobito jelo, specijalitet, poslastica
delikano pažljivo, oprezno, nježno, osjetljivo, profinjeno, uglađeno
demanij državno dobro, državna zemlja
demejana, demijana, demižana trbušasta opletena staklenka
dente - al dente način kuhanja tjestenine – ne prekuhana
dentijera, dentjera zubna proteza, umjetno zubalo
dentišta zubar
dentro iznutra, smjer prema kopnu, s unutarnje strane
denjat (se) sviđati (se), udostojat (se), ne praviti razliku ni u čemu
denjož društven, druželjubiv, veseo, prijazan
depenan kažnjen, izbačen iz bratovštine
depjento potpuno
depju dovoljno
depožit spremište, grobnica
deprova ispred pramca
derat parati, kidati, trgati, cijepati, trošiti, vikati, snažno puhati, skidati kožu
derić samarica, tovarnica na brodu
derle dijete, derište
dernek sajam u zagori, sveopća gužva, zbrka, nered
dernit zabiti, podmuklo što učiniti
desenj dezen
desperacija, desperacijun, desperacjun očaj, beznađe, tuga
deškarga kod ručnog pranja prva voda u kojoj se ne pere temeljito
deškargan površno opran
deškarik ono što se ukloni deškargavanjem
deškomod neugodnost, nelagoda, smetnja
deškvartan uništen, rastavljen, razbijen (od posla)
dešoto ispod
dešpet inat, prkos, podvala, pakost
dešpetož prkosan, pakostan, uvijek spreman za podvalu
deštakamenat odvajanje, rastavljanje, odlazak broda u stranu zemlju
deštežo, deštožo opširno, nadugo, razvučeno, otegnuto, sporo
deštrigat završiti, srediti, dokrajčiti, uništiti, upropastiti
dešturab smetnja
dešturbat smetati, smesti, smutiti
dešvan raskliman, razbijen, uništen, ulupljen, rastavljen, iskrivljen
dešvat razbiti, slomiti, razoriti
devera brusni papir (karta devera)
devot pokornik, pobožan čovjek
dezarman koji je raspremljen (brod), kojem je skinuta armatura
dezmezan koji nije pun
dezmezanost stanje kad je istočen dio tekućine iz posude
dezmezat istočiti dio tekućine iz posude
dezmezo djelomice prazan
dezverđinan kojem je oduzeta nevinost, prvi put upotrebljen
dežaža loša situacija, loš položaj, neprilika
dežbande postranice, sa strane
dežbarak iskrcaj tereta, rasterećenje
dežbjego nakrivo, izvan mjere, ukrivo, ukoso, i na jednu i na drugu stranu
dežgracija, dižgracija nesreća, tragedija, nevolja
dežinfetan raskužen, dezinficiran
dežmek čovjek zbijena rasta, zdepast
dežvidan rastavljen odvajanjem vijaka
di gdje, kamo, kuda, di i di - tu i tamo
dida djed
didina djedovina
diferenca razlika
diko, dikod, digod gdjekad, katkad, koji put, ponekad
diktan priljubljen, koji ne propušta vodu ili zrak
dilat djeljati, obrađivati drvo
dilber dragan, mladić
diletant glumac amater
diletat, diletavat uživati u izradi ili u tuđem dobrom radu, radovati, veseliti
diliđenca poštanska kočija
dinari boja u talijanskim igraćim kartama, vrsta novca
dinja vrsta povrća, lubenica (citrulus vulgaris)
dipendit ovisiti, zavisiti
dirit pravo (vlasništva, posjeda), naredba, nalog
disput diskusija, razgovor
distrikt teritorij
dišenj nacrt, crtež
diškargat skinuti prvu prljavštinu u pranju
diškoršat razgovarati, raspravljati, diskutirati
diškul šaljivac, zafrkant, propalica
dišpar nepar
dišpjacer neugodnost, svađa, skandal
dištonat pogriješti tonalitet, krivo otpjevati
dita tvrtka, firma, naziv, poznata stara obitelj, poznato ime
ditić dječak, glas u klapsko pjevanju
diva djevica, djevojka
divenica vrsta kobasice, krvavica
divertimenat zabava, uživanje, provod, razonoda
divertit zabavljati se
divjak divljak
divjaka naziv za nešto što nije pitomo, samonikla biljka ili voćka, divljakuša, divlja podloga na koju se kalemi voćka
dižica, dižva, dižvica posuda za grabljenje vode
dnevon po danu, danju
doakat doći kraju, stati kome na kraj
dobar (dal.) jak, velik, dati dobre ruke - dati napojnicu, dati dobre volje - dati rado
dobavit doseći, nabaviti, naći
dobrovojno dobrovoljno, drage volje, bez prisile
dočikat dočekivati, iščekivati, biti u zasjedi
dočin dok, čim, tek što, međutim
doć, dojden, dojen doći, stići, doći na manje - predomisliti se, doć po sebi
dočukat doznati, naslutiti
dodavalo vrsta dječje igre s loptom
dodijat dosaditi
dodijavat dosađivati
dodit, dodin, dodnen dotaknuti
dogana carinarnica
doganjat dotjerivati (npr. ovce), donositi što
dognat dotjerati, donijeti
dojedan sav, ukupan, do jednoga, svaki
dojidrit, doidrit dojedriti
dojt, dojden doći
dok (imen.) mjesto na koje se izvlači brod radi popravka
dokle dok
doklen dok, do kuda, do kada
doklocat doći tako da se jedva drži glava od sna
dolama dio stare splitske nošnje, muški dugi haljetak dugih rukava
dolće slatko
doli dolje, u pravcu zalaska sunca na zapad, zapadno - dalje dolje
dolibit došuljati, prišuljati, prikrasti
dolor dolar
dona madona, gospođa
donapokon čak, čak i to
dontrina vjeronauk
donjaci, donjaši oni koji žive na donjem kraju (ulice), oni sa zapada
doodak dio plodova koji je pripadao vlasniku zemlje
doodit dohodit, dolaziti
doonondit galgol koji može zamijeniti svaki drugi glagol s jednakim prefiksom
doononđivanje imenica koja može zamijeniti bilo koju imenicu s jednakim prefiksom
dopja vrsta blanje s dva noža za fino blanjanje
dopjadura dvostrukost, dvostruki rub ili kanal u drvodjelstvu
dopjan udvostručen, obrađen dopjom
dopjet dvogled, dalekozor
dopjun životinjski želudac, trbuh
dopra stigao
doprit doprijeti, stići
dopust godišnji odmor
doseć doseći, dosegnuti, dohvatiti
dosegnit dosegnuti
dositit dosjetiti
dosizat dohvaćati, dosezati
dospit dospjeti, stići
dostat doteći, dotaknuti nogama morsko dno
doša došao
došasti idući, nadolazeći
došjak došljak, pridošlica
doškat dočekati, doživjeti
dota miraz
dotarica bogata udavača, udavača s velikom mirazom
dotirat dotjerati
dotoreša doktorica, lječnica
dotrkat dotrčati
dotur doktor, lječnik
doveja, dove doveo ( jesi li jedoveja doma?)
dovidova doviđenja
dovle, dovlen do tu, do ovdje
dozivjen zovem
dozrit dozrijeti
doža mjera, doza
doživit doživjeti
dožuntat dodati (neki dio cjelini)
drača vrsta grmolikog bilja, (paliurus spina), riblja kost
dračjiv dračav, trnovit
draga udolina, uvala
dragost radost, veselje, zadovoljstvo
drajer tokar
drap boje pjeska
drčun drhtanje od hladnoće
drćat drhati, tresti se
drćavica drhtavica, groznica
drćen, drćeš, drće drhtim, drhtiš, drhti
drćun ježur
drebang tokarski stroj
dreca pletenica (kruha, luka...)
dret ravan, uspravan, prav , drit
dreto pravo, ravno, izravno, direktno, drito
driblat varati pokretom ili riječima
dribler onaj koji vara pokretom, vješti nogometaš
dric iznenadni nalet vjetra (koji udari iz drugačijeg pravca nego što u tom času inače puše), vjetar koji mijenja smjer
dricat, dricavat ravnati, ispravljati
drimalo pospanac, lijenčina
drimat drijemati, lagano spavati
drimjalo drijemalo, spavalo, hvatalo san
driti gornji dijelovi cipela
drito ravno, uspravno, dreto
driveno drveno
drivo drvo (kao materijal)
drjanje neuredno obavljanje nekog posla
drjav neuredan, nespretan
drkavac podrugljivo adolescent
drlikanje klaćenje
drob trbuh, želudac
drobit mrvit, stavljati komadiće kruha u tekućinu (mlijeko...)
drobnica, drobnjaka sorta masline
dronjat spavati dubokim snom
drop mošt, komina
dropuja rakija od grožđanog dropa
drpanje grubo češanje, međusobno hvatanje (mladić i djevojka), otkidanje zubima
drpit ukrasti
drš'te držite
drte nezreo momak, derle
drug prijatelj, član istog tima (u igri na karte ili u ribarskoj družini)
drugega drugog
drugi drugi časnik palube ili stroja
drugovačije drukčije
drukat navijati (za neki klub ili momčad)
drukat utisnuti pod tlakom
druker navijač (nekog kluba ili momčadi)
drukerica navijačica, vibraciona bušilica
drvašćak konop za drva
dubrovački šudar dio narodne nošnje, ženska marama preko ramena
dubrovački šudar hrast
dućan prodavaonica, butiga
dućan o komeštibili prodavaonica mješovite jestive robe
duduk glupan, neznalica
duga dužica od bačve
dugana carinarnica
duja dvojka
duje dulje
dulnji vjetrovi koji pušu iz smjerova od sjevera do zapada
dunkve dakle
dunplir velika voštana svijeća u crkvi
duperat upotrebljavati, služiti se
dupin morski sisavac, (delphinus delfhis), delfin, dupen, pliskavica, škurla kosta
dupja šupljina u drvu, medaljon
dupjun želudac, crijeva, tripice
duplat zvoniti istovremeno sa dva zvona
duplin podvostručena mreža
duplo dvostruko
dur-dur izraz u smislu trajnosti, dok dur-dur (dok traje traje)
durada trajanje, trajnost
durat trajati, izdržavati
duratešta tvrdoglava osoba
durel želudac od kokoške, prčac
duro čvrsto, sigurno, tvrdo, kruto
duševan dobra srca
dušica žižak, svjećica što gori u ulju u spomen na mrtve (u liminu)
dušit gušiti, ispuhati
dušman, dušmanin neprijatelj
duv duh
duvan duhan
duvat puhati
duzina tucet, 12 komada
dužit posuđivat novac
dvajst dvadeset
dvanajst dvanaest
dvi dvije
dvista dvjesto, dvije stotine
dvižica omanji drveni sud sa ručkom za pretakanje vina
dvociva puška dvocjevka
dvoica dvoje
dvokolica vozilo s dva kola, dječja igra
dvor nenatkriveni a ograđeni prostor uz kuću,
dvori građevinski blok, skupina većih i manjih kuća obično podignutih oko centralnog dvorišta
dvorišće dvorište
dvorit čuvati i paziti koga, posluživati, dvoriti

Izvori

Abecedni popis

A B C Č Ć D Đ E F G H I J K L Lj M N Nj O P R S Š T U V Z Ž